Sindrom „nemirnih” nogu

Sindrom nemirnih nogu (RLS) je stanje koje uzrokuje nekontroliranu potrebu za pomicanjem nogu, obično zbog neugodnog osjećaja. Sindrom nemirnih nogu, poznat i kao Willis-Ekbomova bolest, može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi i pogoršava se starenjem¹. RLS je češći kod žena nego muškaraca².

Uzrok

U većini slučajeva RLS se pripisuje genetskom sindromu, do 92 % ljudi s RLS-om ima rođaka prvog koljena s tim poremećajem i upravo ta skupina ima najčešće ranije razvije simptome RLS-a, prije dobi od 45 godina. Uz genetski izvor, mnoga su stanja usko povezana s RLS-om, uključujući hipotireozu (stanje koje nastaje kao posljedica smanjenog lučenja hormona štitnjače), depresiju, Parkinsonovu bolest, bolest bubrega, dijabetes i trudnoću2. No, u najviše slučajeva uzrok RLS-a je nepoznat. Primarno RLS nije povezan s temeljnim zdravstvenim stanjem osobe nego zapravo može biti posljedica drugoga zdravstvenog problema kao što su navedena stanja. U tom slučaju liječenje glavnog stanja može riješiti problem RLS-a3.

Simptomi

Neugoda u rukama i nogama najčešći je simptom RLS-a. Odrasli često opisuju osjećaj nelagode udova kao što su puzanje, svrbež, peckanje i grickanje te se ti osjećaji najčešće javljaju prije spavanja zbog čega nastaje poremećaj spavanja. Problemi s uspavljivanjem i održavanjem sna mogu uzrokovati pospanošću tijekom dana te se uvelike odraziti na ponašanje i radni učinak osobe. Mogu se pojaviti problemi u ponašanju kao što su razdražljivost, neraspoloženje, poteškoće s koncentracijom i hiperaktivnost2. Sindrom nemirnih nogu također je povezan s nehotičnim trzanjem nogu i ruku, poznatijim kao PLM (periodični pokreti udova). Važno je napomenuti da simptomi sindroma nemirnih nogu nisu univerzalni i razlikuju se ovisno o osobi zbog čega neki ljudi simptome imaju povremeno, a kod drugih se javljaju svaki dan4.

Naši savjeti

U većini slučajeva kad je riječ o sindromu nemirnih nogu, promjena životnih navika često može biti najjednostavnije, ali i najučinkovitije rješenje.

1.

Pravilna prehrana utječe na cijeli organizam zbog čega se konzumacijom nezdrave i procesirane hrane povećava rizik RLS-a. Potrebno je što je više smanjiti konzumaciju glutena i hranu s pojačivačima okusa, unos kofeina te bi bilo izvrsno potpuno izbaciti alkohol i nikotin. Lagana večera ne prekasno je također iznimno važna. Istraživanja pokazuju kako kasna večera loše utječe na san zbog probavljanja hrane te teške večere mogu samo pogoršati simptome RLS-a.

2.

Različite vježbe mogu se izvoditi kod kuće svaki dan kako bi se što više ublažili simptomi RLS-a.

LEG LIFT je vježba koja se izvodi ležeći na leđima. Oslonite se na laktove. Stavite ruke uz tijelo (dlanove postavite ispod lumbalnog/donjeg dijela leđa) i izmjence dižete i spuštate jednu pa drugu nogu. Ta je vježba izvrsna zbog toga što ne utječe samo na noge nego i na druge skupine mišića.
ČUČNJEVI su jedna od najpoznatijih vježba. U stojećem položaju ruke stavite ispred sebe te se spustite savijajući koljena pod kutom od 90°.
SPUŠTANJE je vježba izrazito slična čučnjevima. Postupak je isti, no tijekom spuštanja potrebno je koljena što više savinuti (kut veći od 90°) nakon čega se ponovno vraćate u stojeći položaj⁵.
LAGANA ŠETNJA je često podcijenjena, ali je jedna od najutjecajnijih vježba.

3.

Istraživanja su pokazala da konzumacija magnezija može pomoći u smirivanju simptoma sindroma nemirnih nogu zbog toga što opušta mišiće i živce. Manjak magnezija može biti uzrok grčevima i trncima u nogama zbog čega su suplementi s magnezijem izvrsni za kontrolu RLS-a, no ponajprije je važno uzimati namirnice bogate magnezijem.⁶