Važnost obiteljskog obroka
Psiholozi tvrde da zajednički objed zbližava ljude.
Obiteljski obrok okuplja sve članove obitelji na istom mjestu, te je prilika za zajednički razgovor i druženje , pomaže prenošenju obiteljske tradicije na mlađe članove obitelji. Zajednička priprema i degustacija, objedovanje pripremljenog, posebno za blagdane pomaže mlađim generacijama da usvoje i nastave tradiciju, a starijim članovima daje osjećaj važnosti u obitelji, te mogućnost predaje znanja mlađima.
Istraživanja su pokazala da obitelji koje se okupljaju oko zajedničkog obroka više od tri puta tjedno imaju bolje zdravlje, manje rizičnog ponašanja, te bolje društvene vještine i odnose.
Kod adolescenata koji redovito objeduju u krugu obitelji manji je rizik od sklonosti alkoholu, drogama i drugim rizičnim ponašanjima, a manje su skloni depresiji i suicidu.
Zajednički obiteljski obroci pridonose i boljim odnosima između generacija, jer su prilika za razgovore i interakciju između mlađih i starijih članova obitelji.
Također studije pokazuju kako su djeca koja češće objeduju u krugu obitelji manje sklona pretilosti, a time i pojavi drugih poteškoća i bolesti koje iz toga proizlaze.
Studije također pokazuju da osobe koje same pripremaju hranu kod kuće imaju manje šanse za pretilost, a razlog tome najvjerojatnije je u činjenici da su obroci pripremljeni kod kuće nutritivno bogatiji od onih iz restorana. Obroci pripremljeni kod kuće sadrže više mlijeka i povrća, a važnu ulogu igra i rutina ( obroci uvijek u isto vrijeme ) te komunikacija, odnosno, emotivna podrška.
Smatra se da izbacivanjem svega što odvlači pažnju s obroka ( npr. tv, mobitel, novine i sl. ) profitiramo jer usmjeravanjem pažnje na hranu koju konzumiramo postajemo svjesni količine i kvalitete hrane koju jedemo.
Sve navedeno utječe na stvaranje prehrambenih navika, te smanjuje rizik od pojave pretilosti ili nekih drugih prehrambenih tegoba, te bolesti povezanih s time.
Sama redovitost obiteljskih obroka nije dovoljna za usađivanje zdravih prehrambenih navika, ali u kombinaciji s komunikacijom, te osjećajem ugode prilikom jela, doprinosi stvaranju dobrih prehrambenih navika.
Također, zajednički obroci bitni su i za starije članove, posebice ako su uključeni u pripremu i posluživanje hrane. Time im dajemo do znanja koliko su bitan dio obiteljske zajednice. Naime, mnogi stariji članovi naših obitelji povlače se u sebe i prati ih osjeća manje vrijednosti jer su sporiji, boležljivi i sl., te ćemo ih uključivanjem u ovakve obiteljske rituale izvući iz letargije ili depresije i podariti im zadovoljstvo i samopouzdanje.
Bez dobrih obiteljskih odnosa nema niti psihičkog zdravlja, a dobri odnosi jačaju kad je obitelj na okupu. To okupljanje najčešće je oko obiteljskog obroka i tada bi bilo dobro osigurati jednostavne i lake teme za razgovor, zanemariti mobitele, TV i sl., uključiti sve članove obitelji u pripremu i posluživanje obroka.
I najvažnije od svega, ne zaboravite uživati u društvu i hrani.
Boles RE,Gunnarsdottit T. – Family meals protect against obesity:exploring the mechanisms J Pediatr. 2015:166(2):220-221
Tumin R, Anderson SE. Television, Home-Cooked Meals and Family Meal Frequency: Associaations with Adult Obesity J Acad Nutr Diet. 2017:117(6):937-945
